Kako nastaju pustinje?
Pustinje su suha područja koja obuhvaćaju oko trećine kopnenih površina na Zemlji. One se formiraju zbog kombinacije različitih čimbenika. Glavni čimbenik je nedostatak padalina, odnosno vrlo malo ili gotovo nikakvo kišenje. Ovaj nedostatak padalina rezultira vrlo suhim uvjetima koji su karakteristični za pustinje.
Klimatski čimbenici
Pustinje se nalaze uglavnom u područjima s niskom vlažnosti zraka i visokim temperaturama. Ove klimatske karakteristike su rezultat položaja pustinja u subtropskim širinama, gdje su zračne mase većinom suhe i tople. Također, prisutnost hladnih morskih struja u tim područjima otežava formiranje oblaka i padalina.
Geografski čimbenici
Geografski čimbenici također igraju važnu ulogu u suhoći pustinja. Primjerice, pustinje se često nalaze u unutrašnjosti kontinenata, daleko od utjecaja oceana. Ovo rezultira manjom količinom vlage u zraku i većim temperaturnim razlikama između dana i noći. Također, prisutnost planinskih lanaca može blokirati vlažne zračne mase, što dodatno smanjuje padaline u tim područjima.
Vegetacija i tlo
Pustinje imaju vrlo malo vegetacije, što je posljedica nedostatka vode. Biljke u pustinjama su prilagođene suhim uvjetima i često imaju sposobnost pohranjivanja vode ili preživljavanja u ekstremnim uvjetima. Tlo u pustinjama također može biti vrlo suho i siromašno hranjivim tvarima, što dodatno otežava rast vegetacije.
Utjecaj čovjeka
U nekim slučajevima, suhoća pustinja može biti posljedica ljudskog djelovanja. Pretjerano iskorištavanje vode, krčenje šuma i neodrživo poljoprivredno djelovanje mogu dovesti do degradacije tla i smanjenja količine padalina. Ovo može rezultirati širenjem postojećih pustinja ili stvaranjem novih suhih područja.
