Praistorijski kalendari
Kalendar je jedan od najstarijih sistema za praćenje vremena. U praistorijskim vremenima, ljudi su koristili prirodne fenomene kao što su promjene godišnjih doba i kretanje Sunca i Mjeseca kako bi pratili vrijeme. Ovi rani kalendari bili su obično zasnovani na astronomskim opažanjima i ciklusima prirode.
Mesopotamski kalendar
Jedan od najranijih poznatih kalendara je Mesopotamski kalendar koji potiče iz oko 2000. godine pr. Kr. Ovaj kalendar bio je lunisolarni kalendar, kombinacija lunarnog i solarnog kalendara. Sastojao se od 12 mjeseci, a svaki mjesec je imao 29 ili 30 dana. Također su koristili dodatne mjesece kako bi uskladili kalendar s godišnjim dobima.
Julijanski kalendar
Julijanski kalendar, koji je dobio ime po rimskom caru Juliju Cezaru, bio je uveden 45. godine pr. Kr. Ovaj kalendar je temeljen na sunčevom ciklusu i bio je znatno precizniji od prethodnih kalendara. Sastojao se od 365 dana i dodavanja dodatne godine svakih četiri godine kako bi se ispravila pogreška u računanju vremena.
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar, koji se danas koristi u većini zemalja, uveden je 1582. godine od strane pape Grgura XIII. Ovaj kalendar je reformirao Julijanski kalendar kako bi se ispravila mala pogreška koja se nakupljala tijekom vremena. Gregorijanski kalendar također koristi dodatne pravila za određivanje prijestupnih godina.
Savremeni kalendar
Danas postoje različiti kalendari koji se koriste u različitim kulturama i religijama. Najpoznatiji je Gregorijanski kalendar koji se koristi u većini svjetskih zemalja. Međutim, postoje i drugi kalendari, poput islamskog kalendara, koji se oslanjaju na lunarni ciklus. Kalendar je evoluirao tijekom vremena kako bi se prilagodio potrebama ljudi i društva.