Kada se događa solsticij?
Solsticij je astronomski fenomen koji se javlja kada Sunce doseže svoj najviši položaj na nebu. Najduži dan u godini se događa tijekom ljetnog solsticija, koji se obično javlja 20. ili 21. lipnja na sjevernoj hemisferi i 21. ili 22. prosinca na južnoj hemisferi. Ovaj fenomen označava početak ljeta na sjevernoj hemisferi i zimu na južnoj hemisferi.
Zašto su dani duži tijekom ljetnog solsticija?
Dužina dana varira tijekom godine zbog nagiba Zemljine osi. Tijekom ljetnog solsticija, sjeverna polutka je najviše okrenuta prema Suncu, što rezultira duljim danima. Sunčeva svjetlost pada na veći dio Zemljine površine, što produžava trajanje dana. Na južnoj hemisferi se događa suprotno – zima dolazi s kraćim danima zbog manje izloženosti Sunčevim zrakama.
Najduži dan na sjevernoj hemisferi
Na sjevernoj hemisferi, najduži dan u godini obično se javlja oko 21. lipnja. Ovisno o geografskoj širini, trajanje najdužeg dana može varirati. Na primjer, na Arktiku, Sunce može ostati iznad horizonta 24 sata, što rezultira ponoćnim suncem. U drugim dijelovima sjeverne hemisfere, dan može trajati i do 16-18 sati.
Najduži dan na južnoj hemisferi
Na južnoj hemisferi, najduži dan u godini se događa oko 21. prosinca. Ovisno o geografskoj širini, trajanje najdužeg dana također može varirati. Na Antarktiku, na primjer, Sunce može ostati ispod horizonta 24 sata, što rezultira polarnom noći. U drugim dijelovima južne hemisfere, dan može trajati i do 16-18 sati.
Zanimljivosti o najdužem danu
Ljetni solsticij ima poseban značaj u mnogim kulturama diljem svijeta. Mnogi ljudi obilježavaju ovaj dan s raznim obredima i festivalima. Na primjer, u Stonehengeu, drevnom kamenom krugu u Engleskoj, tisuće ljudi okuplja se svake godine kako bi dočekali izlazak Sunca na najduži dan. Ovaj fenomen također ima utjecaj na biljni i životinjski svijet, s mnogim biljkama koje cvjetaju i životinjama koje mijenjaju svoje obrasce ponašanja tijekom ljeta.
}