Geološki razvoj
Kaspijsko jezero se formiralo prije otprilike 5,5 milijuna godina kao rezultat tektonskih pokreta i geoloških procesa. Njegovo postanka povezano je sa sukobom Euroazijske i Arapske ploče, koji je rezultirao stvaranjem velikog tektonskog prostora. Tijekom vremena, ovo jezero prolazilo kroz različite faze proširivanja i sužavanja, ovisno o klimatskim promjenama i tektonskim aktivnostima.
Hidrologija
Kaspijsko jezero je najveće slano jezero na svijetu s prosječnom dubinom od oko 170 metara. Okruženo je kopnom s jedne strane, dok se s druge strane proteže prema sjeveru, prema Rusiji. Jezero dobiva vodu iz rijeka Volge, Urala, Tereka i drugih manjih rijeka koje se ulijevaju u njega. Iako se smatra slanim jezerom, njegova slanoća je manja u usporedbi s drugim slanim jezerima poput Mrtvog mora.
Bioraznolikost
Kaspijsko jezero je dom raznolikog biljnog i životinjskog svijeta. U jezeru obitava više od 1000 vrsta riba, uključujući slatkovodne i slane vrste. Među najpoznatijim vrstama riba su jesetra, šaran, štuka i jesetre. Osim riba, jezero također podržava razne vrste ptica, poput pelikana, flaminga i galeba, kao i razne vrste sisavaca poput foke i tuljana. Ova bogata bioraznolikost čini Kaspijsko jezero važnim ekosustavom.
Ekonomski značaj
Kaspijsko jezero ima veliki ekonomski značaj za zemlje koje ga okružuju. Ribarstvo je važna industrija koja pruža prihod lokalnim zajednicama. Također se koristi za transport robe, posebno nafte i plina. Na obalama jezera nalaze se i brojna naselja i turističke destinacije koje privlače posjetitelje svojom prirodnim ljepotom i kulturnom baštinom.
