Utjecaj tjelesne aktivnosti
Otkucaji srca mogu varirati ovisno o različitim faktorima, a jedan od njih je tjelesna aktivnost. Tijekom vježbanja ili drugih aktivnosti srce brže pumpa krv kako bi osiguralo dovoljnu količinu kisika i hranjivih tvari mišićima. U tom slučaju, povećani broj otkucaja srca smatra se normalnim odgovorom tijela na fizički napor.
Različite dobi, različiti otkucaji srca
Otkucaji srca također variraju ovisno o dobi osobe. Novorođenčad ima najviši prosječni broj otkucaja srca, koji se s vremenom smanjuje. Djeca imaju nešto više otkucaja srca od odraslih, dok se kod starijih osoba opet može primijetiti blago povećanje broja otkucaja.
Normalan raspon otkucaja srca
Općenito, normalan raspon otkucaja srca za odrasle osobe u mirovanju je između 60 i 100 otkucaja u minuti. Međutim, ova vrijednost može varirati ovisno o individualnim karakteristikama i utjecaju različitih čimbenika kao što su tjelesna kondicija, emocionalno stanje ili uporaba određenih lijekova.
Utjecaj stresa i emocija
Kada smo izloženi stresu ili intenzivnim emocijama, naše tijelo reagira oslobađanjem hormona stresa koji mogu utjecati na otkucaje srca. U takvim situacijama, otkucaji srca mogu biti brži i nepravilniji nego što je uobičajeno. Međutim, nakon povratka u stanje smirenosti, otkucaji srca se obično vraćaju u normalu.
Simptomi nepravilnih otkucaja srca
U nekim slučajevima, otkucaji srca mogu biti nepravilni ili prebrzi, što može ukazivati na prisutnost srčanih problema. Simptomi koji mogu ukazivati na nepravilne otkucaje srca uključuju vrtoglavicu, kratkoću daha, bol u prsima ili osjećaj preskakanja srca. U takvim situacijama, važno je potražiti medicinsku pomoć radi dijagnoze i liječenja.
