Brzina okretanja Zemlje
Zemlja se okreće oko svoje osi u istočnom smjeru, što rezultira poznatim fenomenom dana i noći. Brzina okretanja Zemlje je relativno konstantna i iznosi otprilike 1670 kilometara na sat na ekvatoru. Međutim, brzina se smanjuje prema polovima, gdje iznosi nula na sjevernom i južnom polu.
Utjecaj na atmosferu
Zemljin brzi okret stvara snažne vjetrove i atmosferske struje. Ova rotacija uzrokuje efekt poznat kao Coriolisov efekt, koji utječe na kretanje zraka i vode na planeti. Coriolisov efekt je odgovoran za formiranje globalnih vjetrova, poput trgovinskih vjetrova i pasatnih vjetrova.
Promjene u brzini okretanja
Iako se brzina okretanja Zemlje smatra relativno konstantnom, postoje neke promjene koje se događaju tijekom vremena. Primjerice, zbog utjecaja plimnih sila Mjeseca i Sunca, brzina okretanja Zemlje postupno usporava. Ovo usporavanje je vrlo spor proces i neprimjetno za većinu ljudi. Također, seizmičke aktivnosti poput velikih potresa mogu utjecati na brzinu okretanja Zemlje, ali ti utjecaji su vrlo mali i kratkotrajni.
Utjecaj na život na Zemlji
Brzina okretanja Zemlje ima važan utjecaj na život na planeti. Rotacija Zemlje stvara cikluse dana i noći, što je ključno za različite biološke procese. Biljke koriste svjetlost tijekom dana za fotosintezu, dok noću dolazi do odmora i obnove. Životinje također su prilagođene ritmu dana i noći, a neki organizmi koriste Zemljinu rotaciju za navigaciju i migraciju.
Zaključak
Brzina okretanja Zemlje je relativno konstantna i iznosi otprilike 1670 kilometara na sat na ekvatoru. Ova rotacija ima važne posljedice na atmosferu, stvarajući vjetrove i atmosferske struje. Također, utječe na biološke ritmove i cikluse života na planeti. Iako se brzina okretanja Zemlje mijenja vrlo sporo tijekom vremena, ti utjecaji su obično vrlo mali i neprimjetni za većinu ljudi.
