Povijest Punskih ratova
Punski ratovi su bili niz sukoba između rimske Republike i Kartage tijekom 3. i 2. stoljeća pr. Kr. Ovi ratovi su imali veliki utjecaj na povijest Mediterana i oblikovali su budući tijek Rimskog Carstva.
Prvi Punski rat
Prvi Punski rat trajao je od 264. do 241. pr. Kr. i bio je rezultat teritorijalnih ambicija obje strane. Glavni sukob bio je oko Sicilije, bogate i strategijski važne regije. Nakon dugotrajnog rata, Rim je izašao kao pobjednik i osvojio Siciliju.
Drugi Punski rat
Drugi Punski rat, koji je trajao od 218. do 201. pr. Kr., bio je najpoznatiji i najbrutalniji od svih Punskih ratova. Karlo Veliki, vođa Kartage, pokušao je osvojiti Italiju, ali je bio poražen od strane rimske vojske pod vodstvom Publija Kornelija Scipiona Afričkog. Kao rezultat toga, Kartaga je izgubila svoju moć i postala rimski saveznik.
Treći Punski rat
Treći Punski rat dogodio se između 149. i 146. pr. Kr. i završio je konačnom uništenjem Kartage. Rimljani su osvojili grad, spalili ga do temelja i zarobili preostale stanovnike. Ovaj rat označio je kraj Punskih ratova i potpunu dominaciju Rima nad Sredozemljem.
Naslijeđe Punskih ratova
Punski ratovi imali su dugoročne posljedice na Rimsko Carstvo. Rim je postao vodeća sila u Mediteranu, a Kartaga je nestala kao konkurencija. Ovi ratovi također su oblikovali vojnu taktiku i strategiju Rima te su predstavljali prijelaz između rimske Republike i Carstva.
