Brzina u svemiru
Brzina u svemiru, poznata i kao svemirska brzina, je minimalna brzina koju objekt mora postići kako bi ostao na stabilnoj orbiti oko Zemlje ili drugog nebeskog tijela.
Kako se izračunava?
Da bi objekt ostao u orbiti oko nekog nebeskog tijela, mora postići dovoljnu brzinu kako bi ravnoteža između gravitacijske sile i centrifugalne sile bila održana. Svemirska brzina se izračunava koristeći sljedeću formulu:
v = √(GM/r)
gdje je v svemirska brzina, G gravitacijska konstanta, M masa nebeskog tijela, a r udaljenost od središta nebeskog tijela.
Značaj svemirske brzine
Svemirska brzina je ključna za uspješno lansiranje i održavanje svemirskih letjelica u orbiti. Bez postizanja dovoljne brzine, letjelica ne bi mogla prevladati gravitacijsku silu i ostati u orbiti. Svemirska brzina također omogućuje letjelicama da prelaze velike udaljenosti u svemiru te da izbjegnu sudare s drugim objektima u orbiti.
Varijacije svemirske brzine
Svemirska brzina nije konstantna i varira ovisno o nebeskom tijelu oko kojeg se objekt orbitira. Primjerice, svemirska brzina na Mjesecu je manja nego na Zemlji zbog manje mase Mjeseca. Osim toga, svemirska brzina može se mijenjati ovisno o visini orbite na kojoj se objekt nalazi. Na nižim orbitama, svemirska brzina je veća jer je gravitacijska sila jača.
Primjer svemirske brzine
Jedan od najpoznatijih primjera svemirske brzine je brzina potrebna za postizanje stabilne orbite oko Zemlje, poznata kao Zemljina orbita. Da bi objekt ostao na Zemljinoj orbiti, mora postići svemirsku brzinu od otprilike 28.000 kilometara na sat. Ova brzina omogućuje objektu da savlada gravitacijsku silu Zemlje i ostane u stabilnoj orbiti.
