Kako kitovi dišu?
Kitovi su sisavci koji žive u vodi, ali su ipak disanje prilagodili životu u moru. Kako bi opstali pod vodom, kitovi koriste poseban organ nazvan plućni mjehur. Plućni mjehur je velika vreća koja se nalazi unutar tijela kitova i može zadržati veliku količinu zraka. Kada kitovi zaroni, plućni mjehur se napuni zrakom, omogućujući im da ostanu pod vodom dulje vrijeme.
Kako delfini dišu?
Delfini su također sisavci koji žive u vodi i imaju sličan mehanizam disanja kao i kitovi. Delfini imaju pluća koja su prilagođena za disanje zraka, ali moraju izlaziti na površinu kako bi udahnuli svježi zrak. Delfini imaju poseban otvor na vrhu glave nazvan disajni otvor ili škrge, kroz koji izlaze na površinu kako bi udahnuli zrak.
Kako se kitovi i delfini prilagođavaju disanju pod vodom?
Kitovi i delfini imaju sposobnost zadržavanja daha na dulje vrijeme. Kada zaronu, njihov puls se usporava, a protok krvi preusmjerava se prema vitalnim organima kako bi se smanjila potreba za kisikom. Osim toga, pluća kitova i delfina imaju veću površinu u odnosu na tjelesnu masu, što im omogućuje da apsorbiraju više kisika iz svakog udaha. Ove prilagodbe omogućuju im da ostanu pod vodom dulje vrijeme prije nego što moraju izroniti i udahnuti svježi zrak.
Zaključak
Kitovi i delfini su iznimno prilagođeni životu u vodi i imaju posebne mehanizme disanja koji im omogućuju da prežive i opstanu pod vodom. Njihovi plućni mjehuri i pluća prilagođeni su za zadržavanje daha i apsorpciju kisika iz svakog udaha. Ova prilagodba im omogućuje da zadrže dah na dulje vrijeme i da ostanu pod vodom dok love hranu ili se štite od predatora.
