Koncept i povijest sunčanog sata
Sunčani sat je jedan od najstarijih instrumenata za mjerenje vremena. Koncept se temelji na promatranju kretanja Sunca na nebu. Prvi poznati sunčani satovi potječu iz drevnog Egipta i Mezopotamije, a koristili su se već prije 3500 godina.
Kako sunčani sat funkcionira?
Osnovna ideja sunčanog sata je da koristi Sunčevu svjetlost i sjene za prikazivanje vremena. Sunčani sat se sastoji od ravne ploče s označenim satima i pokretnog sata pokazivača, poznatog kao gnomon. Gnomon baca sjenu na ploču, a položaj sjene pokazuje vrijeme.
Princip rada sunčanog sata
Sunčani sat radi na osnovi promjene položaja Sunca na nebu tijekom dana. Kada je Sunce na istoku, sjena gnomona će biti najduža i pokazivati da je rano jutro. Tijekom dana, sjena će se skraćivati dok Sunce putuje prema zenitu, a potom će se ponovno produživati kako Sunce zalazi na zapadu.
Preciznost sunčanog sata
Sunčani satovi mogu pružiti relativno precizno vrijeme samo ako su pravilno postavljeni i korigirani prema geografskom položaju. Naime, zbog promjene položaja Sunca tijekom godine, sunčani satovi moraju biti prilagođeni specifičnom geografskom području kako bi točno prikazivali vrijeme.
Primjena sunčanog sata danas
Iako su moderni satovi i uređaji za mjerenje vremena zamijenili sunčane satove u svakodnevnoj upotrebi, oni i dalje imaju svoju primjenu. Sunčani satovi često se koriste u dekorativne svrhe u parkovima i vrtovima, kao i u edukativne svrhe za učenje o astronomiji i povijesti mjerenja vremena.
