Atomi i molekule
Atomi su osnovne čestice koje grade elementarne tvari. Svaki atom sastoji se od jezgre, koja sadrži pozitivno naelektrizirane proton i neutralne neutrone, te elektrona koji se kreću oko jezgre. Atomi se međusobno povezuju stvarajući molekule, koje su kombinacije dva ili više atoma.
Periodni sustav elemenata
Periodni sustav elemenata je tablica koja prikazuje sve poznate elementarne tvari. Elementarne tvari su organizirane prema broju protona u jezgri atoma, što se naziva atomski broj. Periodni sustav elemenata omogućuje nam da vidimo kako su elementarne tvari građene i kako se njihove osobine mijenjaju s povećanjem atomskog broja.
Kemijske veze
Kemijske veze su sile koje drže atome zajedno u molekulama. Postoje tri glavne vrste kemijskih veza: ionske veze, kovalentne veze i metalne veze. Ionske veze se formiraju između pozitivno i negativno naelektriziranih iona, kovalentne veze nastaju kada atomi dijele elektrone, dok se metalne veze javljaju između metalnih atoma.
Struktura kristala
Elementarne tvari mogu se pojaviti u obliku kristala. Kristali su redovite, ponavljajuće strukture koje su građene od jedinica koje se nazivaju jedinične ćelije. Jedinične ćelije su najmanje jedinice kristalne rešetke koje zadržavaju sve karakteristike kristala. Struktura kristala određuje mnoge fizičke i kemijske osobine elementarnih tvari.
Izolacija elementarnih tvari
Elementarne tvari mogu se izolirati iz svojih spojeva kemijskim ili fizikalnim metodama. Kemijske metode uključuju različite reakcije i procese koji omogućuju razdvajanje elemenata, dok fizikalne metode uključuju upotrebu fizičkih svojstava elemenata kako bi se izvršila njihova separacija.
Primjena elementarnih tvari
Elementarne tvari nalaze široku primjenu u svakodnevnom životu i industriji. Na primjer, kisik se koristi za disanje, vodik se koristi kao gorivo, željezo se koristi za izradu čelika, a klor se koristi za dezinfekciju vode. Razumijevanje građenja elementarnih tvari omogućuje nam bolje razumijevanje njihovih svojstava i primjene.