Ptolemejev geocentrični model
Stari zvjezdoznanci su imali različite načine na koje su zamišljali svemir. Jedan od najpoznatijih modela bio je Ptolemejev geocentrični model. Prema ovom modelu, Zemlja je bila smještena u središtu svemira, a svi planeti i zvijezde su se okretali oko nje. Ovaj model je dominirao europskom astronomijom tijekom srednjeg vijeka i renesanse.
Aristotelov kozmološki model
Drugi poznati model svemira dolazi od Aristotela. Prema Aristotelovom kozmološkom modelu, svemir je bio podijeljen na dva dijela – podzemni svijet i nebeski svijet. Podzemni svijet bio je mjesto smrti i propadanja, dok je nebeski svijet bio mjesto savršenstva i vječnosti. U ovom modelu, Zemlja je bila smještena u središtu svemira, a sve ostale planete bile su postavljene na kristalnim sferama koje se okreću oko nje.
Kopernikov heliocentrični model
Jedan od najznačajnijih trenutaka u povijesti zvjezdoznancima bio je dolazak Kopernikovog heliocentričnog modela. Prema ovom modelu, Sunce je bilo smješteno u središtu svemira, dok su se Zemlja i ostali planeti kretali oko njega. Ovaj model je pružio jednostavnije objašnjenje kretanja planeta i bio je temelj za kasniji razvoj modernih teorija svemira.
Utjecaj starih zvjezdoznanaca
Iako su stari zvjezdoznanci imali pogrešne predodžbe o svemiru, njihovi modeli su bili važni koraci prema razumijevanju svemira. Njihova promatranja i proučavanja neba omogućila su kasnijim znanstvenicima da razviju preciznije modele svemira. Stari zvjezdoznanci su također utjecali na razvoj filozofskih i religijskih uvjerenja o svemiru, što je oblikovalo kulturu i društvo u kojem su živjeli.
