Općenito o autoimunim bolestima
Autoimune bolesti su skupina poremećaja koji se javljaju kada imunološki sustav tijela napada vlastite stanice, tkiva i organe. Umjesto da štiti organizam od stranih tvari poput bakterija i virusa, imunološki sustav kod autoimunih bolesti pogrešno prepoznaje vlastite stanice kao neprijateljske i napada ih. Ova pogrešna reakcija može uzrokovati različite simptome i oštećenja organa.
Primjeri autoimunih bolesti
Postoji velik broj autoimunih bolesti, a neke od najčešćih su:
1. Reumatoidni artritis: Kronična upalna bolest koja uglavnom zahvaća zglobove, ali može utjecati i na druge organe u tijelu.
2. Sistemski lupus eritematozus: Autoimuna bolest koja može zahvatiti različite dijelove tijela, uključujući kožu, zglobove, bubrege, srce i pluća.
3. Multipla skleroza: Kronična bolest koja utječe na središnji živčani sustav, uključujući mozak i leđnu moždinu.
4. Celijakija: Autoimuna bolest koja se javlja kao reakcija na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži, i može oštetiti sluznicu tankog crijeva.
5. Hashimotov tireoiditis: Autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav napada štitnjaču, što može dovesti do hipotireoze.
Dijagnoza i liječenje autoimunih bolesti
Točna dijagnoza autoimune bolesti može biti izazovna jer simptomi mogu varirati i nalikovati drugim zdravstvenim stanjima. Liječnici obično koriste kombinaciju kliničke slike, laboratorijskih testova i slikovnih pretraga kako bi postavili dijagnozu. Liječenje autoimunih bolesti uključuje upotrebu lijekova za smanjenje aktivnosti imunološkog sustava, ublažavanje simptoma i sprečavanje daljnjeg oštećenja organa. Ponekad se koriste i terapije koje ciljaju specifične mehanizme autoimunih bolesti. Važno je naglasiti da trenutno nema potpunog izlječenja za autoimune bolesti, ali se simptomi mogu kontrolirati i poboljšati kvaliteta života pacijenata.
