Kisik – Glavni sastojak atmosfere
Kada govorimo o plinovima koji se nalaze u zraku, najvažniji je svakako kisik. Kisik čini oko 21% atmosfere i neophodan je za održavanje života na Zemlji. Organizmi, uključujući ljude, koriste kisik za disanje i stvaranje energije u procesu nazvanom oksidacija. Bez dovoljne količine kisika, život na Zemlji ne bi bio moguć.
Dušik – Drugi najzastupljeniji plin
Nakon kisika, dušik je drugi najzastupljeniji plin u zraku. On čini oko 78% atmosfere. Dušik je inertan plin, što znači da je vrlo stabilan i ne reagira s drugim tvarima pod normalnim uvjetima. Iako neophodan za rast biljaka, dušik se uglavnom koristi u industriji za proizvodnju amonijaka, koji se zatim koristi kao gnojivo i za proizvodnju eksploziva.
Argon – Treći najzastupljeniji plin
Argon je treći najzastupljeniji plin u zraku, s udjelom od oko 0,93%. On je također inertan plin i ne reagira s drugim tvarima. Argon se često koristi u svjetiljkama, kao izolacijski plin u prozorima i za očuvanje osjetljivih materijala od oksidacije.
Ostali plinovi u zraku
Osim kisika, dušika i argona, u zraku se nalaze i drugi plinovi, ali u znatno manjim količinama. Primjeri tih plinova su ugljikov dioksid, vodena para, neon, helij, metan i ozon. Ugljikov dioksid je važan plin za životinje i biljke jer biljke ga koriste za fotosintezu, dok životinje izdišu ugljikov dioksid kao nusprodukt disanja. Vodena para je također važna, posebno za stvaranje oblaka i oborina. Neon, helij, metan i ozon su prisutni u tragovima i imaju različite primjene u industriji i znanosti.
Zaključak
Kisik je plin koji se nalazi u najvećem udjelu u zraku, čineći oko 21% atmosfere. Dušik je drugi najzastupljeniji plin, čineći oko 78% atmosfere. Ostali plinovi, poput argona, ugljikovog dioksida, vodene pare, neona, helija, metana i ozona, prisutni su u manjim količinama. Svi ovi plinovi zajedno čine sastav atmosfere koji omogućuje život na Zemlji.
