Povijest proučavanja
Prvo proučavanje sastava zemljine kore započelo je u 19. stoljeću. Kemičari su analizirali uzorke stijena i minerala kako bi odredili koji su elementi najzastupljeniji.
Najzastupljeniji element
Nakon mnogobrojnih istraživanja, utvrđeno je da je kisik najzastupljeniji element u zemljinoj kori. Procjenjuje se da čini oko 46,6% mase kore. Odmah iza kisika slijedi silicij s udjelom od približno 27,7%.
Ostali zastupljeni elementi
Pored kisika i silicija, u zemljinoj kori se nalaze i drugi elementi poput aluminija, željeza, kalcija, natrija, kalija i magnezija. Svaki od ovih elemenata ima manji udio od kisika i silicija, ali su i dalje važni za razumijevanje sastava kore.
Geološki procesi
Geološki procesi kao što su erozija, vulkanska aktivnost i tektonski pokreti utječu na raspodjelu elemenata u zemljinoj kori. Ovi procesi mogu rezultirati koncentracijom određenih elemenata na određenim područjima.
Praktična primjena
Znanje o sastavu zemljine kore važno je za različite industrije. Na primjer, rudarstvo se oslanja na identifikaciju i eksploataciju ruda koji sadrže vrijedne metale i minerale. Također, izgradnja i građevinska industrija koriste informacije o sastavu kore pri odabiru materijala za izgradnju.
Zaključak
Nakon mnogo godina istraživanja, utvrđeno je da je kisik najzastupljeniji element u zemljinoj kori, slijedi ga silicij. Znanje o sastavu kore važno je za razumijevanje Zemlje i njezinih geoloških procesa, kao i za praktičnu primjenu u različitim industrijama.