Kako cvijeće dobiva boju?
Cvijeće dolazi u raznim bojama, od živopisnih crvenih ruža do nježnih plavih ljubičica. Boja cvijeta proizlazi iz prisutnosti pigmenata. Pigmenti su kemijske tvari koje apsorbiraju određene valne duljine svjetlosti i reflektiraju druge. Na taj način, boja koju vidimo je ona koju pigmenti odbijaju. Na primjer, cvijet ruže crvene boje sadrži pigment koji apsorbira sve valne duljine svjetlosti osim crvene, koju reflektira natrag prema našim očima.
Uloga mirisa u cvijeću
Miris cvijeta igra važnu ulogu u privlačenju insekata i drugih oprašivača. Cvjetni mirisi proizlaze iz malih molekula koje se ispuštaju iz cvijeta. Ove molekule mogu biti različite i stvaraju jedinstvene mirisne note koje privlače određene vrste oprašivača. Na primjer, neki cvjetovi ispuštaju miris koji privlači pčele, dok drugi mogu privući leptire ili kolibrije. Oprašivači cvijeta privučeni mirisom pomažu u oprašivanju i širenju peludi na druge cvjetove.
Kako cvijeće proizvodi miris?
Cvjetni mirisi proizvode se u posebnim organima cvijeta koji se nazivaju mirisne žlijezde. Ove žlijezde nalaze se u različitim dijelovima cvijeta, poput latica i stabljike. Kada su mirisne žlijezde aktivne, proizvode i oslobađaju mirisne molekule u zrak. Ove molekule se zatim šire oko cvijeta i privlače oprašivače. Proces proizvodnje mirisa u cvijeću može biti vrlo složen i uključuje različite enzime i kemijske reakcije.
Značaj mirisa i boje u biljnom svijetu
Mirisi i boje cvijeća igraju važnu ulogu u biljnom svijetu. Pomoću njih, biljke privlače oprašivače i osiguravaju oprašivanje i širenje peludi. Osim toga, mirisi i boje mogu služiti i kao obrana biljke od štetnika. Na primjer, neki mirisi mogu odbiti insekte koji bi mogli oštetiti biljku, dok neke boje mogu signalizirati prisutnost otrovnih tvari. Miris i boja su stoga važni aspekti biljnog svijeta koji pružaju raznolikost i prepoznatljivost različitih vrsta cvijeća.
