Koronarografija – definicija i postupak
Koronarografija srca je invazivna dijagnostička procedura koja se koristi za evaluaciju koronarnih arterija, koje snabdijevaju srce krvlju. Ovaj postupak omogućava detaljno vizualiziranje i procjenu eventualnih suženja, blokada ili drugih abnormalnosti u koronarnom krvotoku.
Kako se izvodi koronarografija srca?
Postupak koronarografije srca obično se izvodi u specijaliziranoj laboratoriji za kateterizaciju srca. Pacijentu se daje lokalna anestezija, a zatim se tanka kateter cijevi umetne kroz arteriju u prepone ili ručnog zgloba. Kroz kateter se ubrizgava kontrastno sredstvo koje omogućava jasnu vizualizaciju koronarnih arterija na rendgenskom snimku.
Indikacije i svrha koronarografije srca
Koronarografija srca se obično koristi za dijagnosticiranje koronarne bolesti srca, koja se može manifestirati kao angina pektoris ili infarkt miokarda. Ovaj postupak također omogućava procjenu težine i lokalizacije suženja koronarnih arterija, što je ključno za odabir optimalnog tretmana, kao što su stentiranje ili bajpas operacija.
Rizici i komplikacije koronarografije srca
Koronarografija srca je relativno siguran postupak, ali kao i svaka invazivna procedura, nosi određene rizike. Moguće komplikacije uključuju alergijske reakcije na kontrastno sredstvo, oštećenje krvnih žila, srčani udar, moždani udar ili infekciju. Međutim, stručno osoblje pažljivo prati pacijenta tokom postupka kako bi minimiziralo rizike i osiguralo sigurnost pacijenta.
Zaključak
Koronarografija srca je važna dijagnostička procedura koja omogućava detaljno vizualiziranje koronarnih arterija i procjenu eventualnih abnormalnosti. Ovaj postupak pomaže u dijagnosticiranju i planiranju tretmana koronarne bolesti srca, što rezultira boljom skrbi za pacijenta i smanjenjem rizika od ozbiljnih srčanih komplikacija.
