Helij u svemiru
Helij je kemijski element koji se nalazi u periodnom sustavu elemenata pod simbolom He i atomskim brojem 2. To je drugi najčešći element u svemiru, odmah nakon vodika. Helij se formira tijekom nuklearne fuzije u zvijezdama, uključujući i našem Suncu. Ovaj bezbojni plin je prisutan u ogromnim količinama u zvjezdanim atmosferama i međuzvjezdanim oblakama.
Fizička svojstva helija
Helij je najlakši inertni plin i drugi najlakši element uopće, odmah nakon vodika. To znači da je helij izuzetno lagani element koji ne reagira s drugim elementima i rijedak je u Zemljinom atmosferi. Zbog svoje niskotemperaturne svojstvene superteklinske faze, helij je koristan u mnogim industrijskim i znanstvenim aplikacijama.
Primjene helija
Helij ima mnoge korisne primjene zbog svojih jedinstvenih svojstava. Najpoznatija primjena helija je u napuhavanju balona. Budući da je helij lakši od zraka, baloni ispunjeni helijem mogu lebdjeti u zraku. Helij se također koristi u industriji, posebno u hladnjacima i klima uređajima, zbog svoje niske temperature i nezapaljivosti. U medicini se koristi za hlađenje magneta u magnetskoj rezonanci i kao nosač kisika za pacijente s respiratornim problemima.
Otkriće helija
Helij je prvi put otkriven u spektralnoj analizi Sunčeva svjetla 1868. godine. Francuski astronom Pierre Janssen i britanski kemičar Norman Lockyer neovisno su primijetili karakteristične linije helija u spektru Sunca. Naknadno, William Ramsay, britanski kemičar, izolirao je helij iz zemaljskih minerala kao nusprodukt procesa ekstrakcije uranija. Otkriće helija je bilo revolucionarno i doprinijelo je razumijevanju kemijskih elemenata u svemiru.
Zaključak
Helij je važan element koji ima mnoge primjene u industriji, medicini i znanosti. Njegova jedinstvena svojstva, kao što su niska reaktivnost, niska temperatura i lakoća, čine ga izuzetno korisnim. Osim toga, helij ima važnu ulogu u razumijevanju svemira i kemijskih procesa koji se događaju u zvijezdama. Bez helija, mnogi aspekti našeg svakodnevnog života bili bi drukčiji.