Povijest
Baptisti su kršćanska denominacija koja je nastala tijekom 17. stoljeća u Engleskoj. Njihov osnivač je smatran engleski svećenik John Smyth, koji je bio nezadovoljan crkvenim praksama Anglikanske crkve. Smyth je vjerovao u važnost osobnog obraćenja i vjerske slobode, te je osnovao prvu baptističku crkvu u Amsterdamu. Odatle se baptizam kao oblik krštenja proširio diljem Europe i Amerike.
Vjerske Prakse
Baptisti vjeruju u krštenje vjernika putem uranjanja u vodu. To je simboličan čin kojim se osoba javno ispovijeda svoje vjere i pripadnosti Bogu. Krštenje se smatra važnim korakom u vjerskom životu baptista.
Još jedna važna vjerska praksa baptista je obred Večere Gospodnje, koji se obavlja kako bi se prisjetili Isusove smrti i uskrsnuća. Ovaj obred se obično prakticira jednom mjesečno tijekom redovnih bogoslužja.
Organizacija
Baptističke crkve su autonomne i neovisne jedna o drugoj. Svaka crkva ima svoje vodstvo i donosi svoje odluke. Nema hijerarhijske strukture kao što je u Katoličkoj crkvi. Međutim, postoji suradnja i povezanost između različitih baptističkih crkava putem organizacija kao što su baptističke unije i savezi.
Utjecaj
Baptisti su imali značajan utjecaj na kršćansku povijest i društvo. Njihova teologija naglašava važnost osobne vjere i slobode savjesti, što je utjecalo na razvoj ideja o vjerskoj slobodi i ljudskim pravima. Također su bili aktivni u pokretima za ukidanje ropstva i borbi za građanska prava.
Danas, baptisti su jedna od najvećih protestantskih denominacija u svijetu. Imaju različite grane i podgrupe, ali ih sve povezuje zajednička vjera i osnovna načela. Baptisti su poznati po svojoj evangelizacijskoj aktivnosti i misionarskom radu koji se provodi diljem svijeta.