Genetski faktori
Anksioznost može biti nasljedna jer se često javlja u obiteljima. Istraživanja su pokazala da određene genetske varijacije mogu povećati osjetljivost na razvoj anksioznosti.
Okolišni čimbenici
Okolišni čimbenici, poput stresnih događaja, traumatskih iskustava ili loših životnih uvjeta, mogu doprinijeti nastanku anksioznosti. Osobe koje su izložene kroničnom stresu imaju veću vjerojatnost razvoja anksioznih poremećaja.
Neurokemijska neravnoteža
Anksioznost može biti povezana s neravnotežom određenih neurotransmitera u mozgu, poput serotonina, dopamina i noradrenalina. Ovi kemijski prenositelji igraju važnu ulogu u regulaciji raspoloženja i tjeskobe.
Psihološki faktori
Psihološki faktori, poput niskog samopoštovanja, perfekcionizma, iracionalnih uvjerenja i negativnih misli, mogu doprinijeti razvoju anksioznosti. Osobe koje su sklone preuveličavanju opasnosti i imaju problema s kontrolom tjeskobe imaju veću vjerojatnost razvoja anksioznih poremećaja.
Zdravstveni uvjeti
Određeni zdravstveni uvjeti, poput srčanih bolesti, dijabetesa, hormonskih poremećaja i neuroloških bolesti, mogu biti povezani s anksioznošću. Također, kronična bol i fizička bolest mogu izazvati anksioznost kao reakciju na nelagodu i strah od pogoršanja stanja.
Zloupotreba tvari
Zloupotreba alkohola, droga i određenih lijekova može povećati rizik od razvoja anksioznosti. Ovi stimulansi i depresori mogu utjecati na ravnotežu kemikalija u mozgu i pogoršati simptome anksioznosti.
Socijalni čimbenici
Socijalni čimbenici, poput traumatskih iskustava u djetinjstvu, zlostavljanja, nasilja ili izolacije, mogu doprinijeti razvoju anksioznosti. Nedostatak podrške, osjećaj usamljenosti i neadekvatne socijalne vještine mogu povećati rizik od anksioznih poremećaja.
Tretmani i prevencija
Postoji niz tretmana za anksioznost, uključujući terapiju, lijekove i promjene životnog stila. Terapija može pomoći osobi da razumije i suoči se s uzrocima anksioznosti, dok lijekovi mogu pomoći u regulaciji neurotransmitera u mozgu. Prevencija anksioznosti uključuje smanjenje stresa, usvajanje zdravih strategija suočavanja, održavanje uravnotežene prehrane i redovito vježbanje.
