Povijesni kontekst
Srebrenica je bila enklava u istočnoj Bosni i Hercegovini tijekom ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. U srpnju 1995. godine, tijekom Bosanskog rata, Srebrenica je postala poprište jednog od najokrutnijih masakra u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Broj ubijenih
Procjene o broju ljudi ubijenih u Srebrenici variraju, ali se smatra da je najmanje 8 372 muškarca i dječaka ubijeno u ovom masakru. Međunarodni sud pravde (ICJ) presudio je 2007. godine da se masakr u Srebrenici smatra genocidom.
Međunarodna reakcija
Masakr u Srebrenici izazvao je snažnu međunarodnu osudu. UN-ova rezolucija 819 osudila je taj zločin kao genocid i zahtijevala da se počinitelji dovedu pred lice pravde. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osnovan je kako bi se procesuirali odgovorni za ratne zločine počinjene tijekom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, uključujući i masakr u Srebrenici.
Odgovornost
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proveo je brojne suđenja i osudio mnoge počinitelje za zločine počinjene u Srebrenici. Ratni vođa bosanskih Srba, Ratko Mladić, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Posljedice
Masakr u Srebrenici ostavio je duboke emocionalne i traumatske posljedice na preživjele i obitelji žrtava. Također je izazvao političke i društvene promjene u Bosni i Hercegovini te utjecao na međunarodne odnose. Mnogi se i danas bore s traumom i traže pravdu za svoje izgubljene voljene osobe.
