Rimski jezik – temelj komunikacije
Rimljani, kao drevni narod koji je svoje carstvo proširio na velike dijelove Europe, Afrike i Azije, koristili su rimski jezik kao temeljni način komunikacije. Rimski jezik, poznat i kao latinski, bio je službeni jezik Rimskog Carstva i ostao je dominantan u Rimu i drugim dijelovima carstva sve do pada Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću.
Latinski – jezik pravnika i intelektualaca
Latinski jezik, kojim su stari Rimljani govorili, bio je jezik pravnika, intelektualaca i vodećih slojeva društva. Kroz latinski jezik odvijala se administracija, pisanje zakona, vođenje sudskih postupaka i obrazovanje. Osim toga, latinski jezik bio je važan za rimsku književnost, filozofiju, znanost i religiju.
Evolutivni razvoj latinskog jezika
Latinski jezik koji su stari Rimljani koristili nije bio statičan, već je tijekom vremena prolazio kroz evolutivni razvoj. Postoje tri glavne faze latinskog jezika: arhajski latinski, klasični latinski i vulgarni latinski. Arhajski latinski bio je najstarija faza jezika, koja se koristila do 75. godine prije Krista. Klasični latinski razvio se kao standardni jezik u vrijeme Cicerona i Cezara, dok je vulgarni latinski bio svakodnevna verzija jezika koju su koristile mase.
Naslijeđe latinskog jezika
Iako je latinski jezik izumro kao svakodnevni jezik, njegovo naslijeđe ostaje iznimno važno. Latinski jezik ostavio je dubok trag u mnogim suvremenim jezicima, posebno u romanskim jezicima poput talijanskog, španjolskog, portugalskog, francuskog i rumunjskog. Mnoge riječi i izrazi u tim jezicima imaju korijene u latinskom jeziku, što pokazuje koliko je utjecajan bio latinski kao jezik starih Rimljana.