Kako funkcionira klimatski sustav?
Klimatski sustav na Zemlji sastoji se od atmosfere, oceana, kopna i leda. Sunčeva svjetlost dolazi do Zemlje u obliku elektromagnetskog zračenja, koje se sastoji od različitih valnih duljina. Dio ovog zračenja apsorbira se u atmosferi, dok drugi dio prolazi kroz nju i doseže površinu Zemlje.
Albedo i toplinski kapacitet
Albedo je svojstvo površine da odbija ili apsorbira sunčevu svjetlost. Snijeg ima visoki albedo, što znači da većinu sunčeve svjetlosti odbija natrag u svemir. Zbog toga zimske površine s visokim udjelom snijega odbijaju veći dio sunčeve energije nego ljetne površine koje su prekrivene vegetacijom ili otvorenim vodama.
Toplinski kapacitet je sposobnost tvari da zadrži toplinu. Voda ima visoki toplinski kapacitet, što znači da je za njen zagrijavanje ili hlađenje potrebno više energije nego za zagrijavanje ili hlađenje kopna. Oceani imaju važnu ulogu u reguliranju temperature na Zemlji, jer zadržavaju toplinu tijekom ljeta i otpuštaju je tijekom zime.
Geografska širina i nagib Zemljine osi
Zemlja je nagnuta za otprilike 23,5 stupnjeva u odnosu na ravninu svoje putanje oko Sunca. To znači da sunčeva svjetlost pada pod različitim kutovima na različite dijelove Zemlje tijekom godine. Ljeti, kada je sjeverna polutka okrenuta prema Suncu, sunčeva svjetlost pada izravnije na taj dio Zemlje, što rezultira većom količinom topline. Zimi, kada je sjeverna polutka okrenuta dalje od Sunca, sunčeva svjetlost dolazi pod manjim kutem, što rezultira manjom količinom topline.
Ukratko
Postoji nekoliko razloga zašto je ljeti toplije nego zimi. To uključuje razlike u albedu površina, toplinskom kapacitetu vode i kopna te geografsku širinu i nagib Zemljine osi. Svi ovi faktori zajedno utječu na raspodjelu sunčeve energije i temperaturne razlike između godišnjih doba.
