Metabolizam i genetika
Naše tijelo je kompleksan sustav koji regulira metabolizam i skladištenje energije. Neki ljudi imaju sporiji metabolizam ili nasljeđuju gene koji potiču taloženje masnoća. To znači da čak i ako ne jedu puno, mogu se debljati zbog sporijeg sagorijevanja kalorija.
Visokokalorična hrana
Jedenje velike količine hrane nije jedini razlog za debljanje. Unos visokokalorične hrane, poput brze hrane ili slatkiša, može rezultirati velikim unosom kalorija čak i ako ne jedete puno. Ova hrana često ima visok udio masti i šećera, što može doprinijeti debljanju.
Neaktivnost i sjedilački način života
Sjedilački način života, nedostatak tjelesne aktivnosti i dugotrajno sjedenje mogu doprinijeti debljanju. Nedostatak fizičke aktivnosti smanjuje potrošnju kalorija i usporava metabolizam, što može rezultirati nakupljanjem masnih naslaga.
Stres i emocionalno prejedanje
Stres može imati utjecaj na naše prehrambene navike. Neki ljudi se suočavaju s emocionalnim prejedanjem kao načinom suočavanja sa stresom. Prejedanje, posebno hrane bogate mastima i šećerima, može dovesti do debljanja, čak i ako ne jedete puno u količinskom smislu.
Hormonalni disbalans
Određeni hormonski poremećaji mogu uzrokovati debljanje, čak i ako ne unosite velike količine hrane. Primjerice, hipotireoza usporava metabolizam, dok sindrom policističnih jajnika može dovesti do povećanog nakupljanja masnoće u tijelu.
Genetske predispozicije
Genetske predispozicije mogu igrati ulogu u sklonosti ka debljanju. Istraživanja su pokazala da neki ljudi imaju genetske varijacije koje utječu na regulaciju apetita, osjećaj sitosti i metabolizam, što može rezultirati debljanjem, čak i uz umjeren unos hrane.
